Vino za blatskim stolom: sljubljivanje s domaćom kuhinjom
Riba na gradele, domaći sir, maslinovo ulje i čaša koja sve to drži zajedno — kako se blatska vina sljubljuju s kuhinjom otoka.
U Blatu se vino rijetko pije samo za sobom. Vino je dio stola — a blatski stol znači domaća riba, maslinovo ulje, sir i dobra družina. Zato se pitanje sljubljivanja u ovom kraju ne rješava u knjigama, nego u kuhinji: čaša se kuša uz jelo, pa se odlučuje ima li smisla.
Bijela vina su ovdje prirodni početak. Pošip, pun i sočan, najbolje stoji uz ribu na gradele i jela s plodovima mora — njegova mineralna svježina čisti paletu i vraća apetit. Cetinka, nježnija i cvjetnija, sljubljuje se s kuhanom ribom, školjkama i laganijim ljetnim jelima. Rukatac je prijateljski — dobrodošao uz salate, sir i popodnevna razgovora koja ne žure.
Crna vina dolaze kad stol postaje ozbiljniji. Plavac mali traži jela s karakterom: pečeno meso, janjetina, jela s roštilja ili peke. Syrah i cabernet sauvignon, koje u ponudi imaju i blatske vinarije, dobro se slažu s crvenim mesom i zrelim sirevima. A između bijelog i crnog, rosé je univerzalni posrednik — sočan, suh i prijemčiv, od jela uz more do večernjih druženja.
Posebno mjesto u blatskoj vinskoj priči imaju slatki završeci. Prošek — desertno vino od osušenog grožđa — sljubljuje se s domaćim kolačima, suhim voćem i zrelim sirevima. A pjenušci ovdje ne čekaju samo slavlja: u OPG-u Griža Perla se poslužuje uz jagode i čokoladu, dok pjenušac od cetinke iz vinarije Bačić odlično stoji kao aperitiv — prije nego što stol krene punim tempom.
Kada posjetite blatske vinare, pitajte ih za preporuku uz obrok — svaki ima svoj recept za savršen par: jelo, sorta, trenutak. To je i cijela tajna sljubljivanja: ne postoji pravilo koje vrijedi za sve, postoje samo dobra vina i dobra hrana koja jedno drugom daju smisao.